Dešavanja

www.cdm.me: Predsjednik Hrvatske građanske incijative Adrijan Vuksanović apelovao je na jučerašnjoj sjednici SO Tivat da jedna od ulica u tom gradu dobije ime po nedavno preminuloj Maji Perfiljevoj. Vuksanović ističe da je ona zadužila ne samo Tivat, već i Boku kotorsku, te da će HGI ovaj prijedlog i formalizirati pred nadležnim institucijama. Hrvatska građanska inicijativa je juče podržala prijedlog tivatskog SD-a da se na dnevni red uvrsti i prijedlog Odluke o preispitivanju postupka vraćanja prava raspolaganja na nepokretnosti obuhvaćenim planskim dokumentom DSL Sektor 24 Aerodrom Tivat, s Opšine Tivat na Vladu Crne Gore, što nije dobilo potrebnu većinu.

Radio Dux: Jučer je održana XXX. sjednica Skupštine općine Tivat, na kojoj su aktivno sudjelovali i odbornici Hrvatske građanske inicijative, zajedno s dopredsjednikom Općine i predsjednikom lokalnog HGI-ja Ilijom Janovićem. Hrvatska građanska inicijativa je podržala prijedlog tivatskog SD – a da se na Dnevni red uvrsti i prijedlog Odluke o preispitivanju postupka vraćanja prava raspolaganja na nepokretnosti obuhvaćenim planskim dokumentom DSL Sektor 24 Aerodrom Tivat, s Općine Tivat na Vladu Crne Gore, što nažalost nije dobilo potrebnu većinu.

Skala radio: Na poslednjoj Sjednici Skupštine Općine Kotor usvojena je Odluka o izvođenju lokalnog javnog rada u općini Kotor za pomoć i njegu starih osoba u kući, odnosno geronto program. Ista nas je potakla na razmišljanje o ljudima starije životne dobi u našoj općini. U fokusu Općinskog odbora Hrvatske građanske inicijative Kotor je aktivan život u trećoj dobi, socijalna podrška te osjećaj zadovoljstva i dobrobiti pripadnika treće životne dobi.

www.matis.hr: Međunarodni likovno-literarni natječaj Iserlohn – Essen – Orašje – Bjelovar – Zagreb na temu „Jezik – riječ, maska, ljubav, štit i mač, umjetnost “, kojeg su inicijatori i organizatori Ankica i Ante Karačić, raspisuje se za djecu Hrvata u iseljeništvu i djecu iz Hrvatske u dobi od 1. do 8. razreda osnovne škole (iz Njemačke do 12. razreda). Izložba likovnih i literarnih radova hrvatskih učenika iz cijeloga svijeta održat će se u Njemačkoj, Hrvatskoj i BiH pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika. Međunarodni likovno-literarni natječaj Iserlohn – Essen – Orašje – Bjelovar – Zagreb na temu „Jezik – riječ, maska, ljubav, štit i mač, umjetnost “, kojeg su inicijatori i organizatori naši umjetnici iz Iserlohna, Ankica i Ante Karačić, raspisuje se za djecu Hrvata u iseljeništvu i djecu iz Hrvatske u dobi od 1. do 8. razreda osnovne škole

U petak, 16.8., održana je tradicionalna Fešta od rogača u Donjoj Lastvi, u organizaciji Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“. Tom prigodom, novinarka Radio Tivta Marta Pasković Kočović razgovarala je s predsjednikom Hrvatske građanske inicijative Adrijanom Vuksanovićem, koji se osvrnuo na značaj ove fešte, na novoizabranu funkciju predsjednika HGI-ja, a također je izrazio zahvalnost Radio Tivtu na dosadašnjoj uspješnoj suradnji.

Na sjednici Središnjega odbora Hrvatske građanske inicijative, a na prijedlog predsjednika HGI- ja Adrijana Vuksanovića izabrano je novo Predsjedništvo u sastavu: Ilija Janović, Zvonimir Deković, Josip Gržetić, Blanka Radošević Marović, Ljiljana Velić, Miroslav Franović, Tanja Grabić, Dijana Milošević.

Izložba „Likovne korelacije Tivta i Zagreba“ otvorena je sinoć u Muzeju i galeriji Tivat i predstavlja nastavak likovnog programa, koji je počeo prošle godine izložbom „U susret prirodi“. Brojni posjetitelji bili su u prilici pogledati radove umjetnika Momčila Macanovića iz Tivta, kao i Lee Popinjač i Pavla Popovića iz Zagreba. Izložbu je otvorio potpredsjednik Općine Tivat Ilija Janović, koji je izrazio zadovoljstvo otvaranjem ove izložbe: „Rijetki su momemti u mom poslu kada određeni događaj ili neko zaduženje doživim kao olakšanje...

Tradicionalna, deseta po redu„Fešta od rogača“ održana je jučer u organizaciji Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“, a uz potporu: Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Općine Tivat, Hrvatske građanske inicijative, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Ledo d.o.o., Turističke organizacije – Tivat. Goste je zabavljao popularni hrvatski glazbenik Alen Nižetić s bendom, koji je napravio sjajnu atmosferu izvodivši svima dobro poznate pjesme dalmatinskih izvođača, kao i autorske.

U Donjoj Lastvi jučer je proslavljen patron župe Sveti Roko. U istoimenoj crkvi svečanoj misi nazočio je veliki broj vjernika, a predvodio ju je don Janez Mirtek, podgorički župnik i upravitelj konkatedrale Presvetog Srca Isusovog u Podgorici, koji je predstavio svoju župu te govorio o životu i djelovanju Svetog Roka. Nakon mise, kip svetoga Roka mještani su prenijeli u procesiji kroz Lastvu te na kraju svete Mise ljubili svete moći.

Danas se spominjemo svetog Roka, sveca koji je svoj život posvetio brizi za oboljele od kuge – bolesti od koje je kasnije i sam obolio. Proglašen je zaštitnikom od kuge, ali i od ostalih zaraznih bolesti. Sveti Rok se rodio g. 1295. u Montpellieru, čudesno lijepom i starodrevnom gradu u južnoj Francuskoj, koji posjeduje jedno od najstarijih europskih sveučilišta, staru katedralu, muzej, galerije slika i biblioteke. Otac mu je bio grof, a njegovi su se pređi borili za oslobođenje Svete zemlje. Prema najstarijem Rokovu životopisu, koji je vrijedan povjerenja, roditelji su ga od Boga izmolili učinivši zavjet.

Mladen Lompar (rođen na Cetinju 22. marta 1944, umro 15. avgusta 2017. u Kotoru), pjesnik, likovni kritičar. Muzejski savjetnik. Završio je Filozofski fakultet (Odsijek za istoriju umjetnosti) u Beogradu. Po završenim studijama radio je kao kustos u Narodnom muzeju. Od 1984. do 1995. bio je direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore na Cetinju. Smijenjen je s tog mjesta jer nije dopustio da se u Muzej unesu ukradene slike sa hrvatskog ratišta. Lompar je bio komesar II i III Cetinjskog bijenala. Potpredśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je član i jedan od utemeljivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

Sinoć je na platou ispred župne crkve sv. Ane u Đurićima održan koncert zagrebačke klape „Stine“. Mnogobrojni posjetitelji uživali su u klapskim zvucima, a u organizaciji NVO „Zaljev hrvatskih svetaca“. „Klapu Stine čini pet prijatelja. Kao osobnosti razlikuju se u mnogočemu, ali ono što je dio svakog od njih ljubav je prema klapskoj pismi i drugim guštima što se vežu uz taj biser dalmatinskog i hrvatskog identiteta. Uz višegodišnje prijateljevanje upravo je pjesma ona koja ih veže još više i kroz koju se najbolje razumiju.

Tradicionalna "Fešta od rogača", u organizaciji Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“ održat će se u petak, 16.8., s početkom u 21 sat ispred crkve sv. Roka u Donjoj Lastvi.
Fešta se organizira uz potporu: Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Općine Tivat, Hrvatske građanske inicijative, Ledo d.o.o., Turističke organizacije – Tivat.
Na fešti vas očekuje nastup popularnog hrvatskog glazbenika Alena Nižetića.

Prenosimo saopćenje za javnost predsjednika Općine Bijelo Polje Petra Smolovića: "Povodom šovinističkog natpisa koji je ispisan na jednom objektu u Bijelom Polju, koji su objavili mediji, izražavamo ogorčenje i žaljenje! Istovremeno upućujemo izvinjenje svim građanima Crne Gore posebno gradjanima hrvatske nacionalnosti...

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov...

U cijelosti vam prenosimo razgovor Domagoja Vidovića s Ilijom Vukotićem iz Bara, koji je izašao u Hrvatskom slovu.
Razgovaramo s Ilijom Vukotićem iz Bara, po školovanju magistrom kineziologije, a po životu fotomodelom, manekenom, glumcem, ali i novinarom, izdavačem, planinarom, svestranim kulturnim trudbenikom, pobornikom zdravoga načina života... "Gospodine Vukotiću, ne znam ni jesam li nabrojio barem u grubim crtama sve čime se bavite, pa je možda najbolje da me prvo nadopunite, a onda i meni i čitateljima Hrvatskoga slova objasnite kako je moguće da jedan životni vijek bude tako raznolik?"...