Dešavanja

Vuksanović: "Zamislite da se ovo dogodilo prije 2020. godine!"

U okviru Jutarnjeg programa RTCG - a, u emisiji "Prelistavanje štampe", gostovao je Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore.

Lav XIII. i Hrvati u Crnoj Gori

Dana 8. svibnja 2025. Robert Francis Prevost izabran je za papu te je uzeo ime Lav XIV. Prigoda je to da se prisjetimo pontifikata posljednjega pape koji je ponio ime Lav i pokušamo ga povezati s tek započetim pontifikatom novoizabranoga pape. Lav XIII. (1810.

Svečana proslava 100. obljetnice Bokeljske mornarice u Zagrebu: Zajedništvo, ponos i tradicija

U subotu, 10. svibnja 2025., Zagreb je bio domaćin veličanstvene svečanosti kojom je obilježena stota obljetnica organiziranog djelovanja udruge Bokelja i Bokeljske mornarice u glavnom hrvatskom gradu.

Javni poziv za Izbornu skupštinu HNV - a Crne Gore

Na osnovi članka 33 stavke 10 Zakona o manjinskim pravima i slobodama ("Službeni list RCG", br.

Predstavljena pjesničko-slikarska mapa Patria Nostra u Kotoru

Predstavljanje pjesničko-slikarske mape Patria Nostra održano je sinoć u crkvi Svetog Duha u Kotoru. Na početku večeri prisutne je pozdravila moderatorica programa, profesorica Ana Vuksanović.

Sveti Dujam popularni splitski sveti Duje, svetac iz 3. stoljeća, duhovna je vertikala grada Splita, kojemu je zaštitnik kao i cijeloj Splitsko-makarskoj nadiskupiji Dan prije njegova blagdana koji se slavi 7. svibnja, ritualno se otvara raka u splitskoj prvostolnici, a na sam blagdan, praćena pjesmom i oznakama župa i bratovština, kreće veličanstvena procesija s njegovim moćima užom gradskom jezgrom s misnim slavljem i propovijedi, nekad u katedrali ili pred njom, a danas na splitskoj Rivi.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru za Pobjedu najavljuje pomoć zdravstvenom sistemu Crne Gore Hrvatska je za sada zadnja zemlja koja je ušla u EU. Pored svih komplikacija na svojem europskom putu, primljena je u članstvo sama, izvan nekog pregovaračkog paketa. To se dogodilo još jednom ranije u slučaju Grčke. Ti primjeri pokazuju da Brisel zemlje kandidatkinje može procjenjivati i primati u članstvo na temelju njihovih vlastitih zasluga.

Hrvatska upućuje humanitarnu pomoć Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te Albaniji i napreduje u povratništvu. Od početka zdravstvene krize vraćeno je kući oko 1900 Hrvata, od kojih je njih više od 900 vraćeno u domovinu. Danas će u Zagreb iz Dubaija sletjeti zrakoplov sa 122 europska državljana, a među njima je 73 Hrvata, najavio je 2. svibnja 2020. ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.

U cijelosti vam prenosimo tekst Iva Škanate za Hrvatsko slovo.
Treba li se Bokeljska mornarica sramiti sudjelovanja u osvajanju Lovćena 1916.? Odgovorom na naslovno pitanje Ivo Škanata, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb zatvara poglavlje knjige o ulozi jedne od najstarijih i najznamenitijih ustanova u hrvatskom narodu u Prvom svjetskom ratu

Na Međunarodni praznik rada,  veleposlanici u Crnoj Gori odali su svojim porukama počast svima, koji se bore protiv koronavirusa. Među njima, možete pogledati i poruku   veleposlanika Republike Hrvatske  u Crnoj Gori Veselka Grubišića.
https://www.facebook.com/EUDelMontenegro/videos

Danas smo ugostili Brankicu Vrbat, učiteljicu Hrvatske nastave u Kotoru i Tivtu, koja nam je nešto više rekla o Bokeškoj slovarici, povezanosti tj. međujezičnim odnosima Boke i Dalmacije, kao i brojnim aktivnostima učenika Hrvatske nastave. Učiteljica Vrbat se također osvrnula na funkcioniranje online nastave te na novi  način rada kojem se i ona prilagodila. Više o svemu poslušajte u intervjuu.
Audio: U svjetlu kulture - 29.04.2020.

Akademik Miloš Milošević (1920 Split- 2012 Kotor) porijeklom je i životom Dobroćanin, potomak pomorske obitelji, djetinjstvo i mladost proveo je izvan Boke kotorske, ali ciljevi svoj plodni radni vijek na mnogim područjima djelovanja darovao je upravo Boki kotorskoj. Miloš Milošević je rođen u Splitu 1920.g. gdje je i završio pučku školu, gimnazijsko obrazovanje stjecao je u Splitu, na Cetinju i u Subotici. U Subotici i Padovi je studirao pravo i violinu, a nakon završetka Drugoga svjetskog rata diplomirao je pravo u Subotici i romanistiku u Beogradu.

Amatersko kazalište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore organizira međunarodni natječaj „Izrazi se igrokazom“, za sve zainteresirane ljubitelje kazališta bez obzira na uzrasnu dob i profesiju. Tema igrokaza je slobodna, a trajanje igrokaza je ograničeno na najviše 5 minuta. Broj sudionika u igrokazu nije ograničen, kao ni u scenski elementi ili prostor odigravanja igrokaza.

27/04/2020

Ozana Kotorska rođena je 25. studenoga 1493.g., u selu Relezi u Crnoj Gori. Na krštenju je dobila ime Katarina, a prezivala se Kosić. Jedan životopisac – dominikanac o. Serafin Razzi – piše ovako: “Roditelji su joj bili kršćani, ali raški pravoslavci, koji se u mnogim stavovima ne slažu s Rimskom Crkvom.”… Bili su to čestiti, siromašni seljaci, kojima je malo stado ovaca bila sva imovina. Njezini suvremenici govore da je Katarina bila djevojčica izvanredne tjelesne ljepote, ali u tom se lijepom tijelu krila još ljepša duša, blaga, čedna, prijazna i nevina. Prvi posao koji je obavljala bio je pastirski.

Na dan smrti Blažene Ozane Kotorke, suzaštitnice grada Kotora, preminuo je veliki kotorski intelektualac, vrsni poznavatelj umjetnosti i kulture, svećenik Kotorske biskupije, don Branko Sbutega. Čovjek enciklopedijskog znanja, koji je bio otvoren za sve teme i dostupan svom puku nedostaje, ali će nastaviti da postoji sve dok živi sjećanje na njega. Don Branko Sbutega je rođen 8. travnja 1952.godine u Kotoru, kao drugo od troje djece u obitelji Krsta i Olge Sbutega.

Blagdan bl. Ozane Kotorke  zbog važećih propisa o suzbijanju virusa COVID-19 proslavit će se svetim misama bez sudjelovanja vjernika. Crkva će biti otvorena za osobnu molitvu na sam blagdan (27. travnja) u periodu od 9 do 10 sati i od 11 do 18 sati. Podsjećamo sve štovatelje kotorske blaženice da je prilikom odlaska u crkvu radi osobne molitve potrebno držati propisanu fizičku distancu. Bl. Ozano, moli za nas!
Izvor: Kotorska biskupija

Protekle srijede, 22. travnja 2020., započela je Druga sjednica Prvog redovitog (proljetnog) zasjedanja Skupštine Crne Gore s devet točaka Dnevnog reda. Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović sudjelovao u raspravi oko Informacija o do sada preduzetim aktivnostima na suočavanju s epidemijom Covid 19. Također, Vuksanović je sudjelovao u raspravi i na točku Dnevnog reda "Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi"...

Petnaesta obljetnica nakladničke djelatnosti Novinsko izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ u Subotici prigoda je za rezimiranje postignuća, koje za čitatelje izdvaja predsjednik njezina Nakladničkog vijeća književnik, urednik i političar Tomislav Žigmanov, usredotočujući se, uz nakladničke pothvate NIU Hrvatske riječi i na središnju temu ovogodišnje Noći knjige i Matičina Virtualnoga festivala pročitanih iseljeničkih knjiga koja nastoji ukazati na knjige koje su mijenjale svijet…

Povodom nastupajućeg svetog mjeseca Ramazana, svim pripadnicima islamske vjere u Tivtu, Boki kotorskoj i Crnoj Gori, u ime svih članova Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i u svoje ime, želim da ih ovaj mjesec posta osnaži još više u vjeri.
Zvonimir Deković, predsjednik HNV- a

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas odgovarao je na pitanja novinara bosanskohercegovačkoga portala centralna.ba. Intervju prenosimo u cijelosti. > Gospodine Milas, kako se Hrvatska nosi sa svim izazovima, kako zdravstvenim tako i gospodarskim, kada je u pitanju situacija izazvana pandemijom koronavirusa?
Mislim da je već diljem svijeta poznato da se jako dobro nosimo s pandemijom.

U najnovijem broju „Zadarske smotre“, časopisu za kulturu, znanost i umjetnost, objavljena je poezija tivatskog pjesnika Dragana Popadića. Uz osvrt dr. Vande Babić objavljeno je pet Popadićević pjesama „Aspidini sinovi“, „Malovjerni, zašto ste posumnjali“, „“Ljubav Majke Božije“, „Mljekarica“ i  „Vječiti tragači“. U istom broju objavljen je omaž pjesnikinji Maji Perfiljevoj, kao i osvrt na stvaralaštvo dr. Vande  Babić, koji je napisao Tim Lemac.

Stranice